Povijest

Ekonomiju zajedništva pokrenula je Chiara Lubich u svibnju 1991. u San Paulu, u Brazilu, sa ciljem da se izgradi i pokaže ljudsko društvo gdje nitko neće biti u potrebi, po uzoru na prvu kršćansku zajednicu u Jeruzalemu. Ona obuhvaća poduzetnike, radnike, rukovoditelje, potrošače, štediše, građane, znanstvenike, ekonomske djelatnike, itd.

Poduzeća su nosači projekta i slobodno se obvezuju dati u zajedništvo dobit namjenjujući je za:

  • pomoć osobama u osnovnim potrebama, stvaranjem novih radnih mjesta i pokretanjem razvojnih projekata, počevši od onih koji dijele duh projekta
  • širenje kulture davanja i uzajamnosti, bez koje nije moguće ostvariti ekonomiju zajedništva
  • razvoj poduzeća, jer dok se otvara besplatnosti, ono mora ostati učinkovito i konkurentno

Osim toga, poduzeća ekonomije zajedništva u gradićima Pokreta fokolara osnivaju poduzetničke zone, sa ciljem da se pokaže industrijska četvrt, živa radionica ekonomije zajedništva.

U čemu je novost?

  • ekonomija zajedništva nastaje iz duhovnosti zajedništva i izraz je karizme jedinstva u građanskom životu
  • povezuje efikasnost i bratstvo
  • u mijenjanju ekonomskog ponašanja cilja na snagu kulture i duhovnosti
  • siromahe ne smatra prvenstveno problemom, nego dragocjenim resursom za opće dobro

Prolazeći gradom San Paulom, Chiara Lubich je u svibnju 1991. ostala zatečena osobno se susrevši s velikim prostranstvima na kojima su bile podignute siromašne barake, a sve to pokraj jedne od najvećih koncentracija nebodera na svijetu.

Što učiniti?

Kad je stigla u gradić Pokreta – Marijapoli Ginetta, u blizini San Paula, uvidjela je da zajedništvo dobara koje se do tada prakticiralo u Pokretu nije bilo dovoljno niti za one, njoj tako bliske Brazilce, koji su proživljavali krizna razdoblja.

Potaknuta žurbom da im se osiguraju sredstva za hranu, za krov nad glavom i za zdravstvenu njegu, a po mogućnosti i posao, pokrenula je ekonomiju zajedništva, imajući u duši upravo objavljenu encikliku Stota godina Ivana Pavla II. Tom je prigodom rekla:

“Ovdje bi trebale niknuti tvornice, poduzeća čija bi se dobit slobodno davala u zajedništvo, s istim ciljem koji je imala i prva kršćanska zajednica: prije svega za pomoć ljudima u potrebi –  da im se nađe posao, ukratko, da ne bude više potrebitih.

Dio dobiti će se uložiti i za razvoj poduzeća i struktura gradića, da bi se mogli formirati novi ljudi jer bez novih ljudi nema novoga društva!

Takav gradić ovdje u Brazilu, gdje postoji ta rana – jaz između bogatih i siromašnih, mogao bi biti svjetionik nade.”

Odgovor nazočnih bio je neposredan: svi su se osjetili zahvaćeni, duboko potreseni, te su prionuli dati svoj osobni doprinos na najrazličitije načine, ostvarujući novim poletom i radikalnošću zajedništvo dobara življeno u Pokretu još od početaka.

Sve u zajedništvo: novac i dragocjenosti, zemlju i kuće, slobodno vrijeme, rad, spremnost za preseljenje, darivanje boli, bolesti… Netko je dao svu svoju ušteđevinu – 4000 dolara – “da bi postali dio ovoga oceana ljubavi, poput kapi vode… i da Bog preobrazi taj san u veliku stvarnost koja će prosvijetliti početak trećeg tisućljeća”.

Taj san danas je postao stvarnost. Nastala su mnoga poduzeća, i to ne samo u Brazilu, nego i u mnogim zemljama svijeta, a već postojeća prionula su uz projekt mijenjajući način upravljanja poduzećem i raspodjele dobiti.

Kultura davanja

Subjekti ekonomije zajedništva – poduzetnici, zaposlenici i drugi – nadahnjuju se na načelima drugačije kulture od one koja danas prevladava u ekonomskoj praksi i teoriji. Možemo je nazvati kulturom davanja, a upravo je u suprotnosti s kulturom posjedovanja.

Ekonomsko davanje izraz je sebedarja. Tu dolazi na vidjelo antropološki pojam, ne individualistički i ne kolektivistički, nego pojam zajedništva. Kulturu davanja ne treba smatrati oblikom filantropije ili pomoći, koje su obje individualističke vrline. Sama bit osobe je “zajedništvo”. Evanđeosko davanje se otvara drugome u poštivanju njegovog dostojanstva i na razini upravljanja poduzećem pobuđuje evanđeosko iskustvo “dajte i dat će vam se”. Ponekad se očituje u neočekivanom prihodu, ili u genijalnosti nađenog inovacijskog tehničkog rješenja, ili u ideji novog dobitnog proizvoda.

Copyright © 2016 UEZ.HR. Developed by IG